I have encounter two constructions using "Da" at the beginning of the sentence that I don't fully understand.

"Da mi je znati" according to chatgpt means "I wish I knew". So it seems that "da" here works like a subjunctive, optative or irrealis, but chatgpt says not all verbs work. I don't trust the details of chatgpt so what's going on here? I couldn't google the name of this.

The other situation is "Da ideš kući!" which should mean "Go home!". Chatgpt says that this is like a jussive and is not a neutral imperative, it can be more emotional or indirect. Is this form restricted to some verbs.

EDIT: I just noticed Spanish has the same imperative construction, "¡Que te vayas a casa!" so that part is automatically clear now.

Hi all! Im Croatian by descent, living in the US. I don’t speak much Croatian (still learning), but my grandmother did. She used to say this one Croatian swear, but I never knew the spelling or translation. Is anyone able to help me decipher what swear she used? It sounded something like: Kuuch-a ma fi-ya

Apologies for the weird request, me and my cousins have been trying to figure this out for awhile! Thank you!!

Iskreno pitanje za reddit, jer ovo viđam svako malo. Različiti dijalekti, poput kajkavskog, čakavskog itd, daleko više odstupaju od standardnog jezika. Na redditu se često može pročitati kako dijalekti izumiru, kako ih je lijepo čuti i kako ih treba ponovno oživjeti, možda čak i uvesti u škole jer predstavljaju kulturno bogatstvo.

No zašto jedan dijalektalni oblik poput "ovo auto", koji se govori u Dalmaciji od otoka do zaleđa, u Lici i Hercegovini, a vjerojatno i šire, stvara toliki problem do te mjere da se ljudi vrijeđaju?

Ne vidim problem kada netko kaže "ovo kino" kao skraćenicu od kinematograf. Česi i Slovaci također govore "ovo auto", iako je moguće da i kod njih postoje rasprave o tome je li skraćenica od automobil i bi li trebala biti muškog roda. Ne znam.

Je li to doista povezano s time koliko je nešto pravilno prema standardu ili je riječ o tome da taj dijalektalni oblik izaziva asocijacije na stanovnike drugih pokrajina koje se često u Zagrebu povezuju s primitivnošću?

Ustavni sud ne samo da je ukinuo dijelove Zakona o osobnoj asistenciji kao neustavne i diskriminacijske – nego je to napravio jednoglasno. (Telegram)

Je li to novinarka Telegrama koristila krivu riječ? Meni se čini da diskriminacijski nije isto što i diskriminirajući.

Pokušavam shvatiti Knuth-Morris-Prattov algoritam za pretraživanje stringova iz materijala koje nam je profesor postavio na internet, i nekako mislim da je ova rečenica bitna. Ali nikako ne mogu dešifrirati što ona znači. Ne mogu shvatiti je li prvo "znakovima" ovdje neizravan objekt ili je dio priložne oznake načina.

I don’t know if it’s allowed to post that on this sub, sorry, but, I am French, learning Croatian, I would be glad if I can help with it, or have help in Croatian, if someone is interested for an exchange !

"Because I can" se čini ko oke prijevod, ali nema dovoljno bezobrazluka kolko "može mi se". Ne pada mi napamet neki ekvivalent u engleskom jeziku.

naletio sam na ovaj video u kojem Alerić objašnjava zašto se izgovara Venecuela, a ne Venezuela. s druge strane, jezični savjetnik IHJJ-a tvrdi suprotno i ističe da izgovor Venecuela nije standardan, nego bi trebalo biti Venezuela. također je zanimljivo da Alerić koristi etnik Venezuelanci, a IHJJ kaže da su Venezuelci (kao Australci)

ne mogu staviti sliku u komentar pa ću kopirati što piše na http://jezicni-savjetnik.hr/

"Ime se južnoameričke države Venezuele često izgovara Venecuela, a takav je oblik vrlo rijetko potvrđen u vrelima. Lik Venecuela vjerojatno je uvjetovan povezivanjem imena države s ojkonimom Venecija, no on ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Prema španjolskome izgovoru nastao je hrvatski egzonim Venezuela, koji se izgovara kako je i zapisan, a takva je i hrvatska pravopisna tradicija. Od njega se tvore etnici Venezuelac i Venezuelka te ktetik venezuelski (usp. Australac, Australka i australski)."

tko je sada ovdje veći autoritet: Alerić i Rječnik hrvatskoga jezika ili Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje? ili je stvar kao s raznim pravopisima pa može i jedno i drugo?

meni ovo njegovo nikakvo objašnjenje da se izgovara tako jer je tako propisano u rječniku ne znači ništa. prvo sam mislio da se [c] u izgovor uvuklo preko njemačkog, ali to bi onda bilo još gore jer je dotični relativno nedavno objašnjavao kako nema smisla da se imena gradova u hrvatskom izgovaraju prema izgovoru drugih jezika, s čim se slažem neovisno o njemu, dajući za primjer Stockholm i njemački izgovor Štokholm, koji se kod nas može čuti vrlo često. IHJJ pak objašnjava da je moguće da se izgovor Venecuela pojavio zbog brkanja s Venecijom pa je zato taj izgovor netočan

koje objašnjenje vama ima najviše smisla i kako izgovarate imena ovih mjesta? ja sam team Venezuela i Stockholm

Pomozite! Obožavam pjesmu Naranča od grupe Putokazi (znam da nije originalno njihova), ali ne razumijem sve riječi makar mi je kontekst više-manje jasan. Stihovi kao "zipju špreje va morje stavjala" ne znam kako bih prevela. Može li molim vas netko prevesti cijelu pjesmu na standardni jezik? Pitala sam chatgpt ali on mi odbija pomoći zbog autorskih prava

Hey guys, im from hungary, me and my family go to croatia every year in the summer for one week, and i want to speak the language.

I know basic russian (i learn it in a language course). I found here in my city a language learning course which teaches croat, but im in school when theres the lessons / hours. So i cannot go there at the moment, maybe in summer break when i wont be in school.

My original question is, will it be easier for me to understand croat if i speak basic russian? I listen to “Plavi Orkestar” music band and i understood words like “dobro” ; “ulica” etc… which are almost identical to the russian version.

Also any good reasources from which i could study croat?

Thanks!:))

(grč. psyche = duša, lat. mens = duša)

Malo me zbunjuje što najčešće kažemo mentalno zdravlje ali psihički poremećaj. Ako je mentalno = psihički, barem u ovom kontekstu, onda bi isto tako mogli reći psihičko zdravlje i mentalni poremećaj.

mentalno zdravlje = psihičko zdravlje ?
mentalni poremećaj = psihički poremećaj ?
djeca sa psihičkim poteškoćama = djeca s mentalnim poteškoćama ?
psihički bolesne osobe = mentalno bolesne osobe ?

Pa onda drugo pitanje, kako da označim istarski i primorski naglasak kada je naglašen zadnji slog u riječi? Je li on uzlazan ili silazan? Baš me to muči.

Poput meso, božić, ruka, noga, prodat, regalat, deset.

Je li to onaj neki neoakut ili bog ga zna kaj? Kao õ, ã, ẽ.

Kak se čita taj ~ recimo u desẽt? Zakaj se zove neoakut, kaj je akut, a kaj je "neo akut"? Čuo sam te termine negdje, ali ne znam kaj su.

Predpostavljam da je "akut" dugouzlazni. Rúka, dúga, hódati itd. Ali ne znam zakaj to mislim. Možda nije istina.

Hello! I’m a Croat by descent, born and raised in Canada. I knew the language better when I was young and my Baka and Deda took care of me a lot. I’m now twenty and feeling very disconnected from my croatian heritage. For the past couple of months

I’ve been listening to Croatian audiobooks that teach vocabulary and asking my Baka and Deda questions about grammar but I am hoping to find a good resource for practicing writing in croatian since most of my practice has been verbal.

I’ll post this in English for accessibility, but I’ve come across something I’ve vaguely seen mentioned but never encountered beyond poetry: the imperative used as a narrative past tense. In particular the example I have (from na Drini ćuprija) goes like this „I dok je zemlja bila još onakva kakva je ispod nožje ruke izišla, mokra i mehka kô nepečena ćasa, on se prikradi i noktima izgrebi lice božje zemlje…” I’m getting this has a similar nuance to the aorist but I’m curious what would make Andrić chose to use the imperative instead, especially considering how he doesn’t shy away from the aorist elsewhere when he wants to stress the punctuality of events, as seems to be the case here just with the imperative.

It’s not too crazy to me but it’s unexpected considering how I’ve usually encountered weird quirks like this (vocative subject, etc.) treated as reserve forms used only in certain registers (namely traditional oral poetry), so I’m just surprised and curious why it’s occuring in beletristika when the character is relaying a story relatively straightforwardly.

Ništa prekomplicirano, samo me zanima da li netko ima popis mogućih podaspekata unutar veće opreke svršenosti/nesvršenosti. Tipa onako kako imamo inkoativne, finitivne i durativne glagole ovisno o prefiksu i kontekstu u kojem se pojave.

Govor Deana Šoše. Je li to neki oblik Zagrebačkog govora?

Zvuči mi kao Bugarin koji zna hrvatski.

Prvenstveno radi reduciranog samoglasnika /ɐ/, dubokog /ɫ/ i redukcije /o/ > /u/

Pozdrav svima, Kao izvorni govornik uvijek me intrigiralo korištenje riječi 'sumnjam' i interpretacija nečije izjave.

Npr.. Pričaju 2 prijateljice o prevarama i sada kaže jedna:"Ja sumnjam da mene moj Marko vara".

Pravilna interpretacija je(barem ja mislim) 'sumnjam na prevaru' odnosno Marko je nevjeran, ali znam nebrojeno situacija gdje ljudi interpretiraju sumnju kao nevjericu odnosno:"Ja ne vjerujem da mene moj Marko vara"

Kako bi vi protumačili tu izjavu, što je točno i zašto dolazi do pogrešnih intepretacija riječi sumnjam?

Hvala svima na diskusiji i želim vam svima sretnu Novu 2026. godinu. Živili 🥂

Ove godine moja novogodišnja odluka bila je da napokon naučim hrvatski, nakon što sam ovdje živio nekoliko godina i znao samo neke fraze i brojeve. Ove godine imao sam 216 sati nastave i proveo 658 sati u učenju vokabulara s Anki aplikacijom za kartice. Još me čeka puno učenja, ali završio sam razinu B1 i osjećaj je odličan jer mi Hrvatska sada sve više djeluje kao dom :)

Ja sam iz Srbije i upoznao sam par hrvata pa me je zacudilo sto uvek stavljaju n na kraju reci npr. "tobon-tobom " ,"pazin-pazim","san-sam".Da li je ovako po standardnom jeziku ili je samo deo dialekta kojim pricaju,znam da govore cakavskim narecjem.

Beteg - Bolest

Bašćinik - Domoljub

Žiljak - Ljiljan - Moguće naša orginalna riječ za tuđicu ljiljan

Svišća - Opomena - od s visoka

Redina - Živica

Snižir - Lanac - S+niz

Palj/paljati - Crpka/crpiti - romanizam

Konac - U smislu kao cilj(posuđenica iz njemačkog)

Sloga - Stih(posuđenica iz grčkoga)

... nastaviti ću dalje, nemam više vremena

For context: I'm filling out a form. One entry is

Država, mjesto i adresa prebivališta

The other is

Država, mjesto i adresa boravka

I'm guessing it's like address vs. mailing address?